MAGAZINEonWEBonTVonAIRPARTYJUMBO
Državni hidrometeorološki zavod
TEČAJNA LISTA
Valuta       Kupovni Prodajni
EUR     7,430 7,475
USD     5,863 5,898
GBP     8,415 8,465
CHF     4,974 5,004
SIT     3,056 3,074
 Aktualno Aktualno 
ISPIŠI | POŠALJI NA MAIL | KOMENTIRAJ 
PČELE I PESTICIDI

Ekonomičnost proizvodnje hrane još uvek zahteva upotrebu pesticida. Često se navodi da čovečanstvo pred sobom ima samo dva puta: jedan je da se polako truje niskim dozama pesticida koji se zadržavaju na plodovima i da tako polako umire, a drugi je da odmah umre od gladi. Upotreba pesticida u vreme cvetanja biljaka se, na žalost, kosi sa ritmom življenja pčelinjih zajednica, koje oprašivanjem pospešuju ekonomičnost proizvodnje, kao i pesticidi.


dr. med. Rodoljub Živadinović:

OPRAŠIVANJE

    Zavisno od klime, u slučaju kvalitetnog oprašivanja pčelama, prinos kruške i jabuke se povećava i do 12 puta, maline, kupine i višnje 10 do 12, trešnje 10, badema i stranooplodnih šljiva 8, borovnice 5 do 14, suncokreta 2 i južnog voća 3 do 4 puta. Prinos kajsije, breskve i samooplodnih šljiva uveća se do 30%. 
    Pčele rado posećuju cvetove voćaka. Izuzetak je kruška, čiji cvetovi luče aminski miris, pa ih nerado pohode. Zato je za kvalitetno oprašivanje hektara kruške potrebno čak 6-8 pčelinjih društava. Za hektar triploidnih jabuka i stranooplodnih sorti šljiva dovoljne su 3-4 košnice, a za samooplodne šljive samo dve. Za hektar diploidnih jabuka treba doseliti 2-3 košnice. Zasad samobesplodnih trešanja zahteva 4-6 košnica, a jagodasto voće 5-10. Pošto je cvet višnje siromašniji cvetnim prahom, potrebno je 8 košnica. Hektar suncokreta zadovoljava najmanje 1-2 zajednice. U SAD voćari plaćaju pčelarima da dosele svoje pčele u voćnjake (poslednjih godina se za badem plaća čak i do 250 dolara po košnici, u odnosu na nekadašnjih 30-60, jer sada pčela nema dovoljno – napomena autora). Pored takve naknade, pčelari ostvaruju i solidne prihode od sakupljenog meda i polena. Sa hektara maline pčele sakupe 96 kg meda, šumske jagode čak 106, borovnice 47, jabuke 10-47, kruške 20-30 i suncokreta 20-40 kg meda. 

PROPISI

Tačno je da je biljna proizvodnja nezamisliva bez upotrebe pesticida, ali je tačno i to da se njihova upotreba može izbeći u cvetanju. Najveća trovanja pčela nastaju od strane voćara amatera, koji nemaju naviku da uputstvo o upotrebi pročitaju do kraja, već im je interesantan samo deo gde se govori o dozi. Pa i nju, za svaki slučaj, povećaju. Poseban je problem što fabrike pesticida ne umeju da prisile proizvođače bilja, nekim jednostavnim tehničkim rešenjem, da moraju da pročitaju kompletno uputstvo. Jer, svako uputstvo (bar bi tako trebalo da bude, a nije uvek) sadrži napomenu da li je preparat otrovan za pčele. Čini se da ne shvataju da bi im se takav, izuzetno profesionalan, odnos prema poljoprivrednicima višestruko isplatio, jer bi oni sve češće baš njihovim proizvodnim programima ukazivali poverenje. Vrlo često se dešava da važne informacije budu utopljene u niz jednoličnih redova teksta u uputstvu (Od objavljivanja ovog teksta u Biljnom lekaru do danas, svoja uputstva je unapredila jedino firma Agrosava chemicals – napomena autora). Voćare amatere moramo uputiti u to kako se i kada koriste hemijska sredstva, jer prskanje voća u cvetanju dovodi do masovnog uginuća pčela, što drastično smanjuje prinose. Naravno, mora se raditi i na stvaranju idealnog pesticida, koji bi trebao biti bezopasan za pčelu, dok bi istovremeno držao pod kontrolom bolesti i štetočine. Drugi put je stvaranje otpornog bilja. 
    Prema zakonu nije dozvoljeno tretiranje hemijskim sredstvima biljaka u cvetu. Proizvođači koji prskaju bilje su dužni da o tome obaveste okolne pčelare ili Društvo pčelara, najmanje dva dana pre tretiranja. Ugroženi su svi pčelinjaci koji se nalaze na manje od 5 km od tretirane površine. Obavešteni pčelari moraju svoja društva da odsele, ili da ih zatvore. Pčelar je dužan i da pored pčelinjaka istakne tablu sa svojom adresom i telefonom. Takođe nije dozvoljeno prskati na udaljenosti manjoj od 60 metara od pčelinjaka. Paziti i da pčele na putu do paše ne prolaze kroz oblak pesticida. 

NAČIN TROVANJA

Odvija se na tri načina: dodirom, preko organa za varenje i preko organa za disanje pčela. Kontaktni pesticidi deluju preko hitinskog omotača. Barice rastvora za tretiranje ispod voćaka ili na mestima gde se sredstvo meša sa vodom, značajan su uzrok trovanja. Tako su pčele izletnice prve na udaru. Ali, strada i leglo, gde je glavni uzrok trovanja polen, koji pčele unesu u košnicu. Primenjeno sredstvo se lako vetrom prenosi na susedne površine. To je skoro pravilo ako se vrši zaprašivanje ili prskanje iz aviona, kada je brzina vetra veća od 2 m/sekundi, ili je visina leta aviona veća od 5 m. Tretman se kod avioprskanja dozvoljava samo pri brzini vetra manjoj od 2 m/s, a kod aviozaprašivanja 3 m/sekundi. 

SIMPTOMI TROVANJA

Većina pesticida otrovnih za pčele, deluje na nervni sistem. Posle ekspozicije, pre ili kasnije, dođe do paralize vitalnih organa pčela. Prvo stradaju pipci, noge i krila, a zatim usni aparat i drugi delovi tela. Neki preparati izazivaju grčenje i povijanje tela pčele. Otrovana pčela prvo postaje aktivnija, zatim se telo grči, noge se pokreću nekoordinisano, prevrne se na leđa i brzo ugine. U travi, ispred košnica, primećuju se pčele koje bauljaju sa naduvenim i povijenim zadkom, sa raširenim krilima, koje su nesposobne da lete. Tek otrovane pčele su iznemogle, sa neprirodno povijenim trbuhom i sporo se kreću. Otrovanoj pčeli nema pomoći. Stražarice na letu sprečavaju izletnice da uđu u košnicu pri povratku sa paše. Pčele iz košnica izbacuju veći broj mrtvih pčela ili slabo pokretnih i iznemoglih. Agresivnost pčela na pčelinjaku je pojačana. Na cvetovima, listovima i drugim delovima tretiranog bilja, kao i oko njega, nalaze se pčele sa navedenim simptomima ili mrtve. Ispred košnica, na košnicama i u košnici može se naći veći broj uginulih pčela. Društva naglo slabe i jedva pokrivaju leglo. Kod jačeg trovanja prisutne su plaže nepokrivenog legla. Matica smanjuje nosivost.

TIPIČNI SIMPTOMI TROVANJA PO GRUPAMA PESTICIDA

    1) Organofosforni pesticidi: povraćanje (mokre pčele), dezorijentisanost, bezvoljnost, paraliza. Zadci pčela mogu biti povijeni i naduvani uz nekoordinisane pokušaje čišćenja i prevrtanja. Krila su raširena i udaljena od tela, ali je svako krilo u paru obično prikopčano jedno uz drugo. Pčele uginjavaju u košnici i ispred nje. 
    2) Hlorovani ugljovodonični pesticidi: nekoordinisani pokreti, abnormalne aktivnosti, vučenje zadnjih nogu koje su nepokretne, drhtanje, krila udaljena od tela, ali obično prikopčana jedno uz drugo. Ipak, pčele su sposobne da lete u polje skoro do pred uginjavanje. Zato veliki broj pčela ugine u polju i od polja do košnice. 
    3) Karbamatni pesticidi: nekoordinisani pokreti, agresivnost, nemogućnost letenja, kočenje kao da se pčela ohladila i smrt. Matica često prestaje sa nošenjem jaja, pa se javi nagon za tihom smenom matica. Najviše pčela ugine u košnici. 
    4) Organski pesticidi: npr. dinokap: Slično kao kod hlorovanih ugljovodonika, ali uz često povraćanje. Najviše pčela ugine u košnici. 
5) Piretroidi i pesticidi biljnog porekla: Povraćanje samo kod visoko otrovnih piretroida, nervozni pokreti, nesposobnost letenja, zatim paraliza i smrt. Pčele uginu između paše i košnice. 
    6) Bioinsekticidi i virusni pesticidi: Nisu otrovni za pčele. 
    7) Neonikotinoidi: Za sada je ozloglašen samo imidakloprid (Gaucho 350 FS, Confidor 200-SL), koji je okrivljen za specifično trovanje pčela, pošto remeti njihovu sposobnost za orijentaciju, pa ne umeju da se vrate u košnicu.

  Dr L. Atkins (SAD) je od 1972. godine ispitivao 31 vrstu pesticida, u pogledu njihovog uticaja na razvojne stadijume legla. Od ispitivanih pesticida 16 je ispoljilo prostu otrovnost, 6 je bilo bez posledica, a 6 su menjali morfogenetske osobine pčela. To znači da larve, lutke i tek izležene pčele ne uginu odmah već se razviju u odraslu pčelu sa nedostacima (svetle su boje, lake i vrlo često sa deformisanim krilima ili bez njih). 
    U Italiji, Egiptu i Japanu su do 1985. godine vršena istraživanja uticaja toksičnosti piretroida na odrasle pčele. Pokazano je da su preparati na bazi piretrina nejednako otrovni za pčele (verovatno zbog prirodnog porekla i dodira pčela sa njima tokom evolucije), kao i da toksičnost zavisi i od rase pčela. 
    Ako se jabuke, višnje ili maline tretiraju ortenom i dimetoatom (Sistemin, Fosfamid, Perfekthion) pre cvetanja, izlučeni nektar postaje otrovan za pčele, dok se kod primene metomila i propoksura toksičnost brzo smanjivala. Kod fosalona nije bilo rezidua u nektaru. Prema ogledima koje su obavili Fiedler i Dreseher 1984. godine, nema trovanja pčela ako se tretiranje ortenom i dimetoatom vrši 7 dana pre otvaranja cvetova. 
    Mnogi insekticidi (naročito organofosforni) su pri visokim temperaturama izuzetno otrovni za pčele. Kad čestice ovih otrova dođu u košnicu, a tamo je temperatura oko 35 oC, dođe do masovnog uginuća. Slično je i kod fungicida na bazi sumpora, koji pri višim temperaturama deluju akaricidno i insekticidno, a posebno kad su u pitanju polisulfidna jedinjenja. Na otrovnost nekih preparata temperatura nema uticaja (lindan). Neki piretroidi mogu na višim temperaturama delovati i kao repelenti. Kod malationa opasnost od trovanja se proteže i do 4 dana po aplikaciji. Pesticidi, kao prašivo, opasniji su od emulzija i suspenzija. Ukoliko je stabilnost pesticida veća, utoliko su opasniji za pčele, jer se zadržavaju na biljci. Toksičnost pesticida po pčele je manja ako se primenjuju uveče, noću i ujutru. 

PREVENTIVNA ZAŠTITA

    Idealna zaštita sastojala bi se u smanjenju upotrebe pesticida. Još je na 28. kongresu Apimondije u Akapulku u Meksiku (1981), dr C. Vidano iz Italije, svojim radom, pružio predloge kako da se spreči neracionalno korišćenje hemijskih preparata u poljoprivredi, te da se tako zaštite pčele. 
    Dr L. Atkins (SAD, 1981) testirao je različite supstance koje bi se dodavale otrovnim preparatima za zaštitu bilja, da bi nakon tretiranja, te supstance odbijale pčele i tako sprečavale masovna trovanja. Tri preparata su se pokazala relativno uspešnim: permetrin, demeton i disulfaton. 
    Ako pčele već moraju da se drže na ugroženom području, poželjno je obezbediti ventilacione mreže za duži boravak pčela u zatvorenoj košnici. Obavezno je povremeno dodavanje sveže vode. Ako su temperature veoma visoke, poželjno je pčele staviti u hladovinu ili prekrivati košnice mokrim sargijama. Pčelari se naročito odlučuju za ovakvu izolaciju ako je sredstvo otrovno kratko vreme. Treba znati da dejstvo arsenovih i fluorovih preparata traje tri do pet dana. Nikotinska sredstva, herbicidi, mineralna ulja i slična sredstva, otrovna su za pčele samo nekoliko sati po tretiranju. Parationski preparati prestaju biti opasni posle dva dana. Pri padu temperature ili povećanoj vlažnosti vazduha, opasnost od trovanja istim preparatom je samim tim produžena, pa se vreme izolacije produži, u odnosu na planirano, za još 1-2 dana. To važi kod direktnog dejstva otrova na pčele. Ali, ako se tretira otrovima sa usporenim dejstvom, pa ih pčele unose u košnicu putem cvetnog praha i meda, te oni dospeju i u vosak, izolacija se mora produžiti za još nekoliko dana. Hronično trovanje preko neznatnih količina rezidua u polenu, vosku, a nekad i medu, može uticati na dugovečnost pčela (što je naročito opasno po zajednicu u toku prezimljavanja). Istraživanja u Francuskoj su odavno pokazala da su za pčele, osim insekticida, toksični i herbicidi i fungicidi. 

SELEKTIVNOST PESTICIDA

    Postoje pesticidi selektivni na pčele, pa su neki od njih već iskorišćeni za suzbijanje parazita pčela. 
    1) Insekticidi selektivni na pčelu i korisnu entomofaunu: diflubenzuron, pirimikarb, tetradifon, brompropilat, amitraz, tetrasul, hlorfentazin, Bacillus thuringiensis, teflubenzuron i propargit. 
    2) Insekticidi relativno selektivni na pčelu: endosulfan, neki piretroidi (svojom repelentnošću), fluvalinat, hexitiazoks, fosalon. Poznato je dejstvo još jednog insekticida na pčele. To je acetamiprid (Mospilan 20 SP), koji nije toliko toksičan po odrasle pčele, ali je zato veoma opasan po sve stadijume pčelinjeg otvorenog legla. 
    3) Fungicidi relativno opasni za pčele (zahtevaju opreznost): triflumizol, flutriafol, neke kombinacije metalaksil-a, dinokap i dinikonazol. 
    4)  Herbicidi relativno opasni za pčele: 2,4-D na bazi dimetil-amino soli; 2,4-D + MCPA + MCPP; 2,4-D + MCPA; 2,4-D + MCPP; 2,4-D + flurekolbutil, joksinil oktanoat, dikamba + mekoprop, dihlorprop + dikamba, dikvat, parakvat, difenzokvat, simazin + amitror + MCPA. 

UZIMANJE UZORAKA

    Uzorci moraju da sadrže oko hiljadu pčela za analizu. Poželjno je pčele staviti na led. Uzeti i uzorke saća, polena i larvi iz zatrovanih košnica. Da bi se potvrdila i utvrdila materija kojom je izvršeno trovanje, uzeti i uzorke tretiranog bilja (lišće, cvetovi i grančice). Poželjna je i prazna upotrebljena amabalaža. Uzorci se uzimaju u prisustvu sudskog veštaka, poljoprivrednog i veterinarskog inspektora. Ako se analizom utvrdi trovanje, može se pokrenuti sudski spor i ostvariti pravo na naknadu. Vrednost nastale štete utvrđuje se sudski. Treba znati da su u proleće, do kraja maja, pčele skuplje za 15%, a plodne matice za 40%.

ZAKLJUČAK

    Mnogi pčelari su skloni da odgovornost za trovanje pčela pripišu osobama koje tretiranje izvode ili planiraju. Pčelar je dužan da u svako vreme bude u direktnom kontaktu sa obližnjim organizacijama i osobama koje izvode zaštitu bilja, da dobro zna svojstvo otrova koji se koriste u poljoprivredi i njihovo dejstvo na pčele. Mora da ima i sasvim jasnu predstavu u kojoj meri pčele posećuju cvetove na površinama određenim za prskanje, kao i stepen interakcije pčela i pesticidnog oblaka, ako pčele ne pohode tretirane zasade

IZVOR: časopis za zaštitu bilja BILJNI LEKAR u izdanju Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu

dani-meda-2017-naslovnica-1

PAZINSKI „DANI MEDA“ 2017. – PUNI NOVIH SLATKIH IZNENAĐENJA

     O međunarodnoj prodajno-izložbenoj manifestaciji «Dani meda» koja se krajem veljače održava u Pazinu već dvanaestu godinu za redom,  pišu novinari dnevnog tiska, izvještavaju radio i TV postaje, prenose internetski portali i svi se slažu u jednome: ova je priredba odavno prerasla okvire pčelarskog sajma i izrasla u svojevrstan destinacijski brend prepoznatljiv s turističkog, gastronomskog i marketinškog aspekta mnogo šire od granica istarske županije.

dani-meda-2015-hgu

       O pazinskim „Danima meda“ pričaju i političari (ovo je izdanje otvorio pomoćnik ministra poljoprivrede Krešimir Ivančić) i obični ljudi: organizatori i njihovi pomagači, proizvođači meda i mednih prerađevina, izlagači opreme (ove godine njih 110 iz naše zemlje, zatim Slovenije, BiH, Srbije i Poljske), predavači, posjetitelji…Možda su ovi prvi bili tijekom svih ovih godina neizbježan, ali učinkovit čimbenik u promociji ove priredbe, no uspjeh nije došao slučajno, već je rezultat velikog entuzijazma i dobrog promišljanja oko svakog detalja: od uređenja izložbenog prostora preko vođenja grupa djece iz okolnih vrtića i redarske službe preko izbora predavača i demonstratora do svih ostalih zadaća nezaobilaznih u organizaciji tako velikog događaja. Iako postoje i znanstveno-istraživački radovi o ulozi i značaju „Dana meda“ u promociji pčelinjih proizvoda, tamo ne piše kako je bio trnovit taj put od ideje do realizacije i pretvaranja sajma u nezaobilazan element ruralnog turizma i promocije središnje Istre. Naravno da je nezaobilazna potpora glavnih pokrovitelja manifestacije: Istarske županije, Grada Pazina u suradnji s Turističkom zajednicom središnje Istre, LAG-om Središnja Istra, pazinskim Pučkim otvorenim učilištem i svim drugim institucijama koje su se uključile u organizaciju „Dana meda“, ali – ništa od svega bez truda i zalaganja aktivista pčelarske udruge „Lipa“ – volontera (ne samo iz Pazina, već iz čitave Istre) koji nijednom u proteklih dvanaest godina nisu čekali da njihov posao obavi netko drugi, već su sami zasukali rukave i prionuli poslu onako kako su najbolje znali i umjeli. I kad se sve tako složi: vizije, dobra volja i zajedništvo, mnogo pozitivne energije i odricanja tih vrijednih ljudi – uspjeh ne može izostati!

dani-meda-2017-naslovnica-1b

    Sjetimo se da su se prvi „Dani meda“ u Pazinu održali 15. – 16. veljače 2006. godine povodom 25.-te godišnjice osnivanja udruge „Lipa“. Otada je sajam samo rastao, a novine bi svaki put započinjale svoje izvještavanje s konstatacijom: „Dani meda i ove godine ruše sve rekorde i po broju izlagača i po posjećenosti!“ Sajam je vrlo  brzo stao uz bok porečkoj „Vinistri“ i „Smotri istarskih pršuta“ u Tinjanu, svake se godine tražio štand više, jer su svi htjeli postati dio „najslađe manifestacije u Istri“, kako joj vole tepati na radiju i TV. Uskoro su organizatori bili prisiljeni širiti izložbeno-prodajni prostor na šator ispred zgrade Spomen doma, da bi se napokon 2015. godine preselili u novu školsko-sportsku dvoranu, a i ona će, po mnogima, vrlo skoro postati pretijesna.

dani-meda-djeca-1

       No rast nije zabilježen samo prostorno, već i sadržajno: taman netko pomisli da će doći do stagnacije, organizatori iznenade novim izazovima. „Danima meda“ uvijek je prethodila višetjedna edukacija i radionice u vrtićima i školama, a paralelno s tim aktivnostima organizirao bi se i natječaj za najbolji literarni i likovni dječji rad na temu pčela i pčelinjih proizvoda. Na četvrtim „Danima meda“ u hotelu „Lovac“ održano je  gastronomsko natjecanje „Medeni meni“, 2009. godine sajma dobiva popratnu brošuru „Med – zdrava hrana i lijek“ i „Pazinsku mednu žlicu” za degustaciju.

dani-meda-djeca-2

    Na ocjenjivanjima kvalitete meda istarski su pčelari redovno bivali okrunjeni zlatnim odličjima i proglašavani šampionima, što je potaklo razmišljanje o zaštiti izvornosti istarskog meda, okupljanju istarskih pčelara u klaster i izgradnji centra za pčelarstvo. Šesti „Dani meda“ bili su posveta 100.-toj godišnjici osnutka prve istarske registrirane pčelarske udruge, 30.-toj obljetnici djelovanja UP „Lipa“ i 15.-toj godišnjici županijskog ocjenjivanja meda, što su organizatori obilježili prigodnim izdavanjem knjige Mirjana Rimanića „Pčelarenje u našem kraju“. Nakon toga je uslijedio još jedan dokaz kako se grade mostovi između lokalne zajednice, kulturnih ustanova i udruga: UP «Lipa», GK Pazin i Grad Pazin zajednički izdaju dječju slikovnicu «Med za doručak» autorice Bojane Božović.

dani-meda-2017-naslovnica-7

     I ove su nas godine organizatori opet više nego ugodno iznenadili. Po prvi put u sklopu „Dana meda“ Turistička zajednica Središnje Istre i Udruženje obrtnika pokrenuli su „Dane mednih delicija središnje Istre“: od 17. do 28. veljače u šest objekata na Pazinštini gastronomska je ponuda bila bogatija za jela pripravljena s medom i drugim pčelinjim proizvodima. Tako su se na meniju u tri slijeda (za svega 120 kuna) našli carpaccio od boškarina sa škripavcem i umakom na bazi meda, pačja prsa u umaku od istarskog muškata i meda, makaruni u bijelom umaku s medom. a za desert mousse od meda i medenice, palačinke s orasima, skutom i medom i čokoladna torta prelivena medom i maslinovim uljem.

dani-meda-2017-naslovnica-3

       Poseban događaj je bila prezentacija “Pazinske medne priče” – tamne čokolade s medom, propolisom i matičnom mliječi – proizvod VR ChocoArta iz Pule. Oba dana od 10 do 15 sati u posebnom se prostoru održavao još jedan sajamski novitet: „Pčelarski gastro show“ na kojem su se predstavili profesori i učenici Turističko-ugostiteljske škole Antuna Štifanića iz Poreča (petak) i Srednje škole Mate Blažine iz Labina (subota) jelima poput medene čarolije od boškarina u wooku, slatkog u mižolu, istarske ledvenice na slatki način sa palentom, te prženog kravljeg sira s medom i orasima. Porečki učenici Antonio Žuranec, Filip Banko, Denis Barjamović, Paolo Salih, Moreno Koraca i Sara Močibob, pod mentorstvom Žaljana Pelože su ramstek od boškarina 72 sata marinirali u cvjetnom medu i začinima, a u woku su pripremili povrće s propolisom i palentom što daje dodatan ukus jelu. Budući da se jelo priprema u woku, zbog brzine obrade ne gube se svojstva meda, pojasnio nam je Žuranec. Labinski učenici Stefano Salamon, Antonio Brajković, Boris Žgaljardić, Laurora Tenčić i Lea Vidić uz mentorsko vodstvo Dorijana Mohorovića i Nevija Gašparinija popržili su ledvenicu, dodali temeljac i začine, flambirali s konjakom, složili na tanjur i dodali palentu.

       I dok se ovi događaji dešavaju po prvi put u sklopu „Dana meda“, po drugi put Udruga pčelara Bujštine izlaže fotografije s natječaja „Čuvajmo pčele“.

dani-meda-2017-naslovnica-2

      U petak, 24. veljače u organizaciji LAG-a Središnja Istra održan je okrugli stol “Domaće od malih nogu” na kojem je bilo riječi o važnosti i mogućnostima plasmana kvalitetnih domaćih namirnica u odgojno obrazovne ustanove istarske županije. Uvodna izlaganja su imali Marija Dagostin, zdravstvena voditeljica DV „Olga Ban“ iz Pazina, dr. sc. Mihaela Dujmović, nutricionistica, dr. med. spec. epidemiologije Aleksandar Stojanović, ravnatelj Zavoda za javno zdravtvo Istarske županije, dipl. ing. Milan Antolović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu županije Istarske i dipl. ing. agr. Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Hrvatske. Nakon rasprave je uslijedila zakuska uz delicije s pčelinjim proizvodima.

dani-meda-2017-naslovnica-4

U večernjim je satima održana svečana dodjela priznanja za najbolje ocijenjene vrste meda uz splet zabavnih pjesama ženske grupe „Ružmarins“. Gradonačelnik Grada Pazina Renato Krulčić je pozdravio sve prisutne i čestitao nagrađenim pčelarima, a gradonačelnik Grada Pazina Renato Krulčić je pozdravio sve prisutne i čestitao nagrađenim pčelarima, a Milan Antolović je govorio o strategiji razvoja pčelarstva u županiji i zadacima koji stoje pred strukovnim organizacijama i institucijama u skoroj budućnosti. Ranko Anđelini, predsjednik UP „Lipa“ naglasio je važnost projekta zaštite izvornosti istarskog meda koji bi se trebao dovršiti u slijedećim mjesecima i rad s djecom u vrtićima i osnovnim školama.je govorio o strategiji razvoja pčelarstva u županiji i zadacima koji stoje pred strukovnim organizacijama i institucijama u skoroj budućnosti. Ranko Anđelini, predsjednik UP „Lipa“ naglasio je važnost projekta zaštite izvornosti istarskog meda koji bi se trebao dovršiti u slijedećim mjesecima i rad s djecom u vrtićima i osnovnim školama.

dani-meda-2017-naslovnica-5

Na ocjenjivanje kvalitete u sklopu 12.-tih „Dana meda“ bilo je prijavljeno 22 uzorka istarskih proizvođača, koji su analizirani i ocjenjivani u Zavodu za ribarstvo, pčelarstvo i specijalnu zoologiju zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Šampionom s maksimalnih 20 bodova proglašen je medljikovac Vinka Dantinjane iz Motovuna, 9 medova su nagrađeni zlatnom medaljom, 5 srebrnom medaljom i 5 brončanom medaljom. Između nagrađenih medova ove je godine najviše je bilo medljikovca i lipovog meda, a svega jedan je bio bagremov. Među zlatom nagrađenim pčelarima najuspješniji je bio Fredi Petrović (zlatno odličje za medljikovac), a u korak ga prate i kolege i kolegice iz drugih krajeva Istre: Ana Štoković, Dario Vežnaver, Edi Tanković, Darko Koren, Eđidio Benčić, Lorena Šestan, Bogdan Komparić i Arduino Bubola. Srebro su osvojili Arduino Bubola, Goran Gržetić, Klaudija Anđelini, Vinko Dantinjana i Mladen Štoković, a broncu Davor Pahović, Ferdinand Brajković, Lučano Melon i Boris Hrvatin.

dani-meda-2017-naslovnica-1c

Nagrade su uručene i za najbolje dječje likovne i literarne radove na temu „Med – hrana, poslastica i lijek“. Za likovne radove u kategoriji razredne nastave 1. – 4. razred) prvonagrađeni rad je „Pčelice veselice“ Leopolda Licula, učenika prvog razreda OŠ Ivan Goran Kovačić iz Čepića, drugu je nagradu osvojila Marta Gardoš, učenica 4. razreda TOŠ-SEI „Edmondo de Amicis“ iz Buja za rad „Slatkoća meda koja donosi radost“, dok je treću nagradu osvojila grupa učenika i učenica iz TOŠ-SEI „Bernardo Benussi“ za svoju „Obitelj pčela“. U kategoriji predmetne nastave (5. – 8. razred) prvu nagradu je osvojila Glorija Divjak, učenica šestog razreda TOŠ-SEI „Bernardo Parentin“ iz Poreča, drugu dijele Katarina Benčić i Noa Milanović, učenice 7. razreda OŠ Kaštanjer iz Pule za rad pod nazivom „Promrzla pčela“, a treću Klara Dimitrijević i Paola Paljić, učenice 8. razreda TOŠ-SEI „Bernardo Parentin“ iz Poreča za svoju „Pčelicu“.

nina-kramar-med-za-vajkZa literarne radove u kategoriji razredne nastave nagrađeni su: David Ravnić, učenik 4. razreda OŠ Ivan Goran Kovačić iz Čepića za svoju „Pjesmu o medu“, dok je u kategoriji predmetne nastave najuspješnija bila Nina Kramar, učenica petog razreda OŠ Veli Vrh iz Pule za svoju pjesmu „Med za vajk“. I ovom prigodom zahvaljujemo mentorima i školama koji njeguju izvorni izričaj ovih krajeva i potiču učenike na pisanje o pčelama, pčelarima i pčelinjim proizvodima i na taj način daju svoj mali veliki doprinos u popularizaciji naše struke i očuvanju pčela medarica na području naše županije. Nakon što su autori okupljenim pčelarima i uzvanicima pročitali svoje stihove uslijedilo je pčelarsko druženje uz uobičajeno odlično iće i piće.

dani-meda-naslovnica-7

  U subotu, 25. veljače u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu održalo se čak četiri stručna predavanja za pčelare. Doc. dr. sc Lidija Svečnjak govorila je na temu “Utjecaji patvorenja satnih osnova na kakvoću meda i rezidualnu količinu patvorina u saću”, dr. sc. Dražen Lušić je držao veoma zanimljivo predavanje pod naslovom „Podrijetlo meda na Hrvatskom tržištu – što i kako dalje?“, a dr. sc. Kristina Brščić govorila je o preferencijama potrošača meda u Hrvatskoj. Najveći interes je ipak pobudilo predavanje dipl. ing. agr. Igor Petrović, što je bilo i za očekivati jer je bila riječ o onome što najviše tišti pčelare: o kritičnim točkama u tehnologiji pčelarenja. Isti je dan prof. dr. sc. Dragan Bubalo s Agronomskog fakulteta u Zagrebu u posebnoj sali vodio pokazno-edukacijsko ocjenjivanje senzorskih odlika meda, za što se uvijek tražila stolica više, pa se za prisustvovanje moralo najaviti bar sat vremena prije početka.

dani-meda-2017-naslovnica-6

Kada malo bolje promislim, „Dani meda“ nikad nisu bili samo običan sajam za razgledanje i promicanje vrijednosti pčelinjih proizvoda i podsjetnik sugrađanima na ulogu i značaj pčelarstva, već je to od samog početka bio jedinstven doživljaj pun mogućnosti da proširimo svoja znanja i pomognemo razvitak pčelarstva u Istri i očuvanje pčela medarica na području Istre, ali i da se sretnemo sa starim prijateljima iz drugih udruga i uspostavimo kontakte s kolegama i proizvođačima iz drugih zemalja. Nedvojbeno je da su „Dani meda“ s vremenom evoluirali u respektabilan ruralno-turistički događaj upisan u sve kalendare značajnih gospodarskih, turističkih i kulturnih manifestacija u regiji, a siguran sam da će „Dani meda“ i u budućnosti biti vjetar u leđa razvitku ove gospodarske grane u Istri na dobrobit svih u ovom sektoru, ali i bliskim granama, posebice turizmu kao najprihodovnijoj djelatnosti u regiji.

dani-meda-2017-naslovnica-1d

 I za kraj nešto znakovito: već na svečanom otvaranju uz zaštitu izvornosti naglašen je još jedan imperativ za daljnji rast proizvodnje meda u Istri – udruživanje proizvođača po uzoru na vinare, maslinare, uljare, pršutare…Ovome u prilog ide činjenica da se već aktivno radi na prekograničnoj suradnji po pitanju brendiranja istarskog meda i da je ova gospodarska grana napokon postala jedan od ključnih projekata u ovoj županiji do 2010. godine. Dok sam slušao ove izjave s govornice, sjetio sam se riječi Matka Laginje, jednog od vođa hrvatskog preporoda koji je u  Istri djelovao i politički i gospodarski: bio je na čelu zadružnoga pokreta koji je osnovao niz kreditnih i gospodarsko-potrošačkih zadruga – sve kako bi hrvatski seljak prestao biti ovisan o talijanskim veleposjednicima i trgovcima: „Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari!“ Zato, drage kolege i kolegice, prestanimo gledati isključivo vlastite interese, prevladajmo malodušnost, te zajedno učinimo pčelarstvo u Istri još boljim, profitabilnijim i za našu djecu perpektivnijim zanimanjem. Medno do idućih „Dana meda“!

 Tekst/foto: Damir Gregurić

izlozba-zasto-su-pcele-vaznije-od-covjeka

HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ U ZAGREBU PRIPREMA IZLOŽBU POD NAZIVOM „ZAŠTO JE PČELA VAŽNIJA OD ČOVJEKA?“

Dana 15. 02. 2017. održan je sastanak u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju (u daljnjem tekstu Muzej) i članova Hrvatskog pčelarskog saveza (u daljnjem tekstu HPS). Sa strane Muzeja prisutni su bili: prof. dr. sc. Tatjana Vlahović, ravnateljica Muzeja, dr. sc. Iva Mihoci, viša kustosica Muzeja i dr. sc. Zorana Sedlar kustos pripravnik. Ispred HPS-a prisutni su bili Ankica Dušević v.d. tajnica, Saša Petrić – voditelj potpora i Vedran Lesjak – urednik lista Hrvatska pčela.

Gospođa Mihoci upoznala nas je sa namjerom Muzeja da postave izložbu pod nazivom „Zašto je pčela važnija od čovjeka?“. Muzej posjeduje dobru zbirku apida. Ovu izložbu željeli bi posvetiti pčeli. U jednom prostoru postav bi bio posvećen biologiji i anatomiji pčele, a u drugoj bi predstavili pčelarstvo kao struku. Hrvatski pčelarski savez je u ovom projektu u svojstvu suorganizatora.

Gospodin Lesjak je predložio da se postav obogati slikama sa natječaja „Život s pčelama“ koje je organizirao HPS. Isto tako u HPS-u imamo nekoliko eksponata košnica koje možemo dati na posudbu Muzeju, a ujedno molimo sve naše članove koji posjeduju zanimljive pčelarske eksponate (košnice, vrcaljke i ostalu opremu te literaturu) da nam se jave. Odabrani eksponati bit će na posudbi u Muzeju godinu dana dobro zaštićeni i čuvani. Gospodin Petrić je naglasio koliko je pčelarstvo na našim prostorima prisutno i važno samom činjenicom da imamo časopis koji kontinuirano izlazi 135 godina. Predložio je i da se organizira degustacija meda pod stručnim vodstvom. HPS predlaže da se uključe Agronomski i Veterinarski fakultet.

Gospođa Dušević je na kraju sastanka napravila slijedeće  zaključke: potpisati ugovor o međusobnoj suradnji, pribaviti eksponate, kontaktirati odgovarajuće osobe koje mogu doprinijeti kvaliteti izložbe te pripremiti dio o pčelinjim proizvodima, odnosno bolestima i nametnicima pčela, što će biti sastavni dio publikacije izdane povodom otvorenja izložbe.

Tekst: Ankica Dušević, v.d. tajnica HPS-a

projekt

Projekt: PČELARSTVO KAO STIL ŽIVOTA

Na poziv pomoćnika ministra g. Anđelka Dundića, 2. veljače 2017.  voditelj projekta i član Upravnog odbora UP Pčelinjaka Dražen Jerman, predstavio je odabrani projekt na Natječaju za financiranje projekta/programa udruga u 2016. godini Pčelarstvo kao stil života, svim upraviteljima zatvora i kaznionica u Republici Hrvatskoj, prisutnim djelatnicima Ministarstva pravosuđa i nazočnim predstavnicima drugih Udruga, nositelja odabranih projekata/programa.

Predstavljanje projekta izazvalo je oduševljenje svih prisutnih kako upravitelja zatvora i kaznionica, tako i predstavnika Udruga. Ovaj projekt pčelarske škole provodi se u suradnji s Udrugom za kreativni socijalni rad i Srednjom školom Bedekovčina u kaznionicama Gospić, Turopolje i Lipovica kroz tri godine. Polaznici ove posebne pčelarske škole dobit će priliku pohađati teorijsku i praktičnu nastavu od 120 sati uz grupne psihosocijalne i motivacijske radionice tijekom provedbe programa. Izgradit će također košnice, postavljat će zatvorski pčelinjak i pratit će razvitak pčelinjih zajednica kroz sezonske radove uz mentore, a možda dobiju i prvu berbu meda za potrebe zatvorske kuhinje. Na kraju ciklusa školovanja polagat će ispit za zvanje Pčelar s upisom u radnu knjižicu.

Ciljevi ovog projekta su približiti svijet pčela i pčelinjih proizvoda kao radnu terapiju sa svrhom pripreme za izlazak u civilno društvo, mogućnost samozapošljavanja ili zapošljavanje kroz socijalnu zadrugu te pružanje nove prilike, za novi život.

Zahvaljujemo Ministarstvu pravosuđa što je prepoznao projekt Pčelarstvo kao stil života te pčelu kao mediji za bitne promjene u čovjekovom životu, a sigurno i u društvu. Ovakav projekt, prvi je u nas pod pokroviteljstvom državne institucije. Zahvaljujemo se na iskazanom povjerenju te vjerujemo kako će ova vrijedna zamisao pronaći svoj put i do drugih osjetljivih skupina u našem društvu u budućnosti.

Sl

    
Najnovije vijesti

 Magazine

 On Web

 OnTV

 On AIR

 Party

 On Jumbo

Servisi

Što je Vama NAJ ?
NOVAC, teško zarađen
SREĆA, za kojom žudimo
ZDRAVLJE, za koje se ne borimo
LJUBAV, kojoj se nadamo
SEX, o kojem maštamo
USPJEH, koji teško stječemo
POŠTENJE, koje je rijetkost
Glasuj!
Rezultati
 naj@naj.hr
Naj auto
Mercedes Benz Citroëna Audi
NAJ BANKA
PBZ HYPO zaba
NAJ KULTURA & ZABAVA
HNK Cinestar Lisinski
NAJ OPERATOR
VIP HT Tele 2
NAJ OSOBA
Fra Z.Linić Nikola Tesla Princess Grace
NAJ TRGOVINA
NAJ UGOSTITELJSTVO I TURIZAM
R_Esplanade Sheraton The Westin
naj.com.hr Webutation
 Računovodstvo, revizija, poslovno i porezno savjetovanje

 POWERD BY Iskon

NAJ Business Party

 NAJ Business Party

 Shop by Brand NAJ  EU

 Noina-Arka

Bookmark and Share

 Get Adobe Redaer

www.naj.com.hr © Sva prava prava pridržana   |   Na Vrh  |   Home   |   Marketing
Powered by AdminMax v5.43 - Copyright (c) 2018. Internet Softver d.o.o.